Rane godine: 1927. - 1953.

Kardinal Joseph Ratzinger, papa Benedikt XVI., rođen je na Veliku subotu, 16. travnja 1927. godine, u Marktl am Innu, u Biskupiji Passau, u Slobodnoj Državi Bavarskoj, a kršten je istog dana. Njegov je otac bio policajac, podrijetlom iz stare, skromne zemljoradničke obitelji iz Donje Bavarske. Majka je bila kći obrtnika iz Općine Rimsting, na obali jezera Chiem. Prije udaje radila je kao kuharica u raznim hotelima.

Joseph Ratzinger proveo je djetinjstvo i mladenaštvo u Traunsteinu, malom selu blizu granice s Austrijom, trideset kilometara od Salzburga. U takvu je okruženju, koje je sam opisao mocartovskim, primio kršćansku, kulturnu i humanističku formaciju.

Njegovo mladenaštvo nije bilo lagano. Vjera i obrazovanje koje je primio u svojem domu pripremili su ga za teško iskustvo u godinama kada je nacistički režim imao neprijateljski stav prema Katoličkoj crkvi. Mladi Joseph je vidio kako nacisti tuku župnika prije misnog slavlja.

Upravo je u takvoj složenoj situaciji otkrio ljepotu i istinu vjere u Krista, koja je bila temelj njegove obitelji, koja mu je uvijek davala jasan primjer dobrote i nade, utemeljene na čvrstom uvjerenju i vezi s Crkvom.

Tijekom posljednjih mjeseci rata bio je unovačen u pomoćno protuzrakoplovno topništvo. Od 1946. do 1951. godine studirao je filozofiju i teologiju na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Freisingu i na Sveučilištu u Münchenu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1951., a godinu dana kasnije počeo je predavati na Višoj školi u Freisingu.

Godine 1953. doktorirao je teologiju, s disertacijom koja je nosila naslov Narod i dom Gospodnji u Augustinovu nauku o Crkvi.

Sveučilišni predavač: 1954. - 1972.

Nadbiskup Munchena i Freisinga: 1973. - 1977.

Imenovanje kardinalom: 1977. - 1981.

Prefekt i papa: 1981. - 2005.

Odjeci

  • Životopis Benedikta XVI.
Životopis Benedikta XVI.

Rane godine: 1927. - 1953.

Kardinal Joseph Ratzinger, papa Benedikt XVI., rođen je na Veliku subotu, 16. travnja 1927. godine, u Marktl am Innu, u Biskupiji Passau, u Slobodnoj Državi Bavarskoj, a kršten je istog dana. Njegov je otac bio policajac, podrijetlom iz stare, skromne zemljoradničke obitelji iz Donje Bavarske. Majka je bila kći obrtnika iz Općine Rimsting, na obali jezera Chiem. Prije udaje radila je kao kuharica u raznim hotelima.

Joseph Ratzinger proveo je djetinjstvo i mladenaštvo u Traunsteinu, malom selu blizu granice s Austrijom, trideset kilometara od Salzburga. U takvu je okruženju, koje je sam opisao mocartovskim, primio kršćansku, kulturnu i humanističku formaciju.

Njegovo mladenaštvo nije bilo lagano. Vjera i obrazovanje koje je primio u svojem domu pripremili su ga za teško iskustvo u godinama kada je nacistički režim imao neprijateljski stav prema Katoličkoj crkvi. Mladi Joseph je vidio kako nacisti tuku župnika prije misnog slavlja.

Upravo je u takvoj složenoj situaciji otkrio ljepotu i istinu vjere u Krista, koja je bila temelj njegove obitelji, koja mu je uvijek davala jasan primjer dobrote i nade, utemeljene na čvrstom uvjerenju i vezi s Crkvom.

Tijekom posljednjih mjeseci rata bio je unovačen u pomoćno protuzrakoplovno topništvo. Od 1946. do 1951. godine studirao je filozofiju i teologiju na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Freisingu i na Sveučilištu u Münchenu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1951., a godinu dana kasnije počeo je predavati na Višoj školi u Freisingu.

Godine 1953. doktorirao je teologiju, s disertacijom koja je nosila naslov Narod i dom Gospodnji u Augustinovu nauku o Crkvi.

Sveučilišni predavač: 1954. - 1972.

Nadbiskup Munchena i Freisinga: 1973. - 1977.

Imenovanje kardinalom: 1977. - 1981.

Prefekt i papa: 1981. - 2005.

Odjeci

Fotografija: www.live.com
Natrag Objavljeno: 25.02.2011.
Čak i najgori kršćanski svijet pretpostavio bih najboljemu poganskom jer u kršćanskome svijetu ima mjesta za one za koje u poganskomu svijetu nije bilo mjesta: za sakate i bolesne, stare i slabe, i još više od mjesta, ima ljubavi za one koje poganski, kao i bezbožni svijet smatra beskorisnima i tako s njima postupa. Heinrich Böll
Vozi se mladić na motoru i slučajno pogodi vrapca koji je u tom trenutku prelijetao cestu. Bilo mu je žao vrapčića, stao je i vidio da je ipak ostao živ, ali onesviješten. Ponio ga je kući i stavio u kavez, ostavivši mu kruha i vode u posudicama. Nekoliko sati kasnije, kad se vrabac probudio, pogledao je oko sebe i tužan zaključio: "Rešetke, kruh i voda… Pa ja sam u zatvoru! Majko mila, znači da sam ubio vozača!"
Ukoliko tražite neku ljubav što se ne dokazuje djelima na izvanjski način, nećete je naći. Ivan Marija Vianney
       
Copyright Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije 2011. Design and development by Endora