Dogmatska konstitucija o Crkvi "Lumen Gentium"

Otvoriti širom vrata Kristu

Ne bojte se, otvorite, štoviše, širom otvorite vrata Kristu, njegovoj spasiteljskoj moći - riječi su koje su označile početak jednog velikog pontifikata bl. Ivana Pavla II. Tek će vrijeme pokazati koliko je upravo taj svetac naših dana potaknuo mlade širom svijeta da svoj život usmjere na Isusa Krista. Međutim, iako blaženik poziva da se Kristu širom otvore vrata, jedan njegov prethodnik, također blaženik Ivan XXIII., pozvao je prije pedesetak godina da se, simbolično govoreći, otvore prozori kako bi svježi zrak mogao ući u Crkvu/crkvu.

I baš ovih dana obilježavamo pedesetu godišnjicu od otvaranja Drugog vatikanskog koncila. Što to znači za nas vjernike danas? Što nam govori Koncil koji se dogodio prije pola stoljeća? Mogu li odluke Koncila imati snagu za nas vjernike 21. stoljeća? Posebnu pažnju želimo usredotočiti na dokument službenog naziva Dogmatska konstitucija Lumen gentium - Svjetlo naroda o Crkvi. 

Crkva ima pred sobom ideal i zadaću

Jeste li kad nekome rekli da je lumen? Jesu li to možda rekli vama? Iako to možda ima uvredljiv prizvuk, vjerujte nije tako. Riječ lumen na latinskom znači svjetlo. Pa ima li ljepšeg nego da te netko naziva svjetlom! To znači da mu možeš nešto ponuditi, nečemu ga poučiti, u nečemu ga prosvijetliti. Poput onog lumena s početka priče, Crkva Gospodina Isusa naziva svjetlom naroda koje svjetli svakom stvorenju te odsijeva na licu Crkve.

U konstituciji Lumen Gentium Crkva zapravo progovara o samoj sebi - tko je ona i čemu smjera. Božji ovčinjak, Božje stado, Božja njiva i vinograd, Božja građevina, nebeski Jeruzalem, naša majka, Kristova zaručnica, mistično tijelo Kristovo - samo su neki od naziva koje Dokument koristi i obrazlaže da približi otajstvo Crkve svakom stvorenju. 

Crkva je vidljiva i nevidljiva stvarnost u isto vrijeme; duhovna i materijalna u isto vrijeme. I kao takva; jedna, sveta, katolička i apostolska, pozvana je u ovom vremenu naviještati Radosnu vijest - Isusa Krista. Pozvana je već ovdje na zemlji ostvariti Kraljevstvo Božje. Za nečije uši možda težak govor. Ne bojte se, kaže papa Ivan Pavao II. Crkva ima pred sobom ideal i zadaću te od uskrslog i proslavljenog Krista dobiva snagu i strpljivost da pobijedi sve strahove, probleme i potešoće s kojima se susreće, one nutarnje i one vanjske, kako bi u slobodi djece Božje mogla svakom stvorenju reći: radi nas i našeg spasenja Bog je hodao ovom zemljom.

Pozvani smo biti sveti!

Ono po čemu je Konstitucija veoma aktualna za nas danas svakako je poziv koji ona upućuje i koji odjekuje do danas - poziv na svetost. Čovjekov poziv je biti slika Božja u svijetu, tj. čovjek u svom punom dostojanstvu djeteta Božjeg, biti prijatelj Božji. Zato ne treba dozvoliti da nas nitko i ništa podcjenjuje te da se zadovoljimo ničim manjim od onoga na što smo pozvani - pozvani smo biti sveti! 

Mislite li da je to poziv za neke druge, za nekoga drugoga? Nije! Svetost je poziv upućen Crkvi i svim članovima Crkve. Upravo Lumen Gentium ističe kako taj jedinstven poziv svaki kršćanin mora ostvarivati prema svojim darovima i službama, u skladu sa svojim životnim uvjetima, dužnostima i okolnostima. Putevi svetosti su mnogostruki i prikladni pozivu svakog čovjeka. Svetost je poziv upućen posebno mladima koji iskreno teže za velikim idealima. U Godini vjere pozvani smo dati odgovor na taj poziv svetosti, poput Blažene Djevice Marije: "Evo službenice Gospodnje!" I baš zato, ne boj se, otvori širom vrata Kristu! Budi svet!

Radost mladog čovjeka koja izrasta iz vjere

Tijekom Svjetskog dana mladih u Madridu, papa Benedikt XVI. pozvao je mlade da žive svoju vjeru u zajedništvu s drugima jer se Isusa ne može slijediti i služiti mu sam. Onaj tko popusti pred napašću da krene sam ili će proživljavati vjeru individualističkim mentalitetom koji danas prevladava u društvu, i riskirati da uopće ne susretne Isusa ili će zapravo slijediti Isusovu krivu sliku. Vjerovati znači osloniti se na vjeru svoje subraće, a istodobno vlastita vjera mora služiti drugima da se mogu u teškim trenucima na nju osloniti, mladima je poručio Sveti Otac. Iz takvog ozračja izrasta i radost koja je karakteristična za mladog čovjeka. 

Istinski se radovati možemo samo ako dijelimo radost. U radosti nema sebičnosti, jer u radosti svatko ima potrebu radovati se s onim drugim, onim koji mu je posebno drag. Istinska radost uvijek dolazi zbog radosti drugog! Dijeleći radost prvo pitanje nikako neka ne bude što drugome mogu dati, nego što mu mogu biti. Lijepo je pomagati drugima u njihovim potrebama, lijepo je graditi civilizaciju ljubavi, lijepo je izaći iz vlastite samoće i zatvorenosti, lijepo je stvarati zajednicu, a osobito je lijepo sve to činiti u ime Evanđelja. Stoga, isplati se poradi toga izvući lađe na kopno, ostaviti sve i slijediti Isusa u svom svakodnevnom životu. 

Budimo mnogima razlog za radost i nadu

Danas su potrebni, posebno u našem narodu, svjedoci ljubavi koji obnavljaju vjernost Gospodinu Isusu Kristu i koji njegovom snagom prolaze ovom zemljom čineći dobro. Danas, u Godini vjere, u našem društvu budimo sudionici traženja novih oblika zauzetosti za Božju stvar i sudionici raspirivanja novog žara u naviještanju i svjedočenju svoje vjere. Danas budimo mnogima razlog za radost i nadu!

Nastojmo svojim životima opravdati povjerenje koje nam iskazuje zajednica - obitelj, Crkva ili društvo. Povjerenje koje nam je darovano želi da u samima sebi ne zatamnimo poticaje Duha i da svesrdno koristimo darove kojima raspolažemo ne bi li posvetili sami sebe i svijet u kojem živimo. Gradimo civilizaciju ljubavi! 

Jednom prilikom papa Ivan Pavao II. mladima je rekao: ˝Kada razmišljate o misteriju samoga sebe, ugledajte se u Krista, koji vam daje smisao života. Kada se pitate što znači biti zrela osoba ugledajte se u Krista koji je ispunjenje čovječanstva. I kada se pitate koja je vaša uloga u budućnosti svijeta, ugledajte se u Krista.˝

Bog bio s tobom, brate i sestro u apostolskoj vjeri, na tvom životnom putu!

Dogmatska konstitucija o Crkvi "Lumen Gentium" donesena je nakon dugog glasanja, na kraju trećeg zasjedanja Koncila koje se održalo od 14. rujna do 21. studenoga 1964. godine. Hrvatski franjevac Karlo Balić posebno se istaknuo kao teolog u izradi nacrta teksta za ovaj važan dokument o Crkvi gdje je posebnu važnost posvetio blaženoj Djevici Mariji kao prauzoru vjerničkog života.

Autor: vlč. Vladimir Kerečeni

Objavljeno: 17. 11. 2012. u kategoriji Prigodno